Proračun Grada Rijeke za 2019. godinu iznosi 1.143.893.195 kuna, što predstavlja povećanje za 7,5 % u odnosu na iznos proračuna za 2018. godinu.

Na povećanje proračuna u najvećoj mjeri utječu značajni planirani prihodi osigurani iz EU fondova za sufinanciranje gradskih projekata, uz koje je planirano i zaduženje obzirom da je uz EU sredstva potrebno osigurati i djelomično financiranje iz Proračuna.

Riječ je u najvećem dijelu o projektima ulaganja u kulturu, točnije u kulturne objekte.

Tako će se ove, ali i idućih godina, raditi na projektima Revitalizacije kompleksa Benčić – Ciglena zgrada i T-objekt preuredit će se u Dječju kuću odnosno Gradsku knjižnicu, potom na projektu Uređenja javnih površina i pripadajuće infrastrukture unutar kompleksa Benčić, također i na projektima energetske obnove vrtića i škola te Muzeja Grada Rijeke.
A u obnove objekata u kulturi svakako spada i projekt Turističke valorizacije reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine u okviru kojeg će se urediti Palača šećerane u Benčiću i Brod Galeb, oboje kao prostori Muzeja Grada Rijeke.

Proračun za 2019. svakako odražava pripreme Rijeke za 2020. godinu kada grad nosi titulu Europske prijestolnice kulture, zahvaljujući čemu se u pripremanje programa, ali i u infrastrukturnu izgradnju ulažu značajna sredstva, velikim dijelom osigurana kroz prijave na natječaje EU fondova.

U proračunu Grada Rijeke iskazani su, osim proračunskih prihoda i rashoda Grada Rijeke i vlastiti i namjenski prihodi kao i rashodi proračunskih korisnika Grada, a to su: Dječji vrtići Rijeka, Dom mladih, 24 osnovne škole, Centar za autizam Rijeka, Dječji dom Tić, Psihijatrijska bolnica Lopača, Gradska knjižnica, Muzej Grada, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, HNK Ivana pl. Zajca, Gradsko kazalište lutaka, Art kino, Hrvatski kulturni dom na Sušaku, Javna vatrogasna postrojba, Agencija za društveno-poticanu stanogradnju Grada Rijeke, 34 mjesna odbora, 9 vijeća nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina.

O igri proračunavanja

Igra pred vama ima edukativni karakter i u njoj ćete vidjeti na koje su sve stavke raspoređeni proračunski izdaci u 2019. godini, kakva je njihova struktura i što pojedine stavke znače. Drugim riječima, u pojednostavljenom prikazu donosimo vam popis i opis različitih područja i djelatnosti koje se financiraju iz proračuna Grada Rijeke.

S popisa projekata kojih nema u ovogodišnjem proračunu ili se u njemu nalaze tek djelomično s manjim iznosima, vi ćete, u prvom koraku igre, odabrati one koji su po vama najvažniji (do iznosa od 60 milijuna kuna). Za svaki odabrani projekt u proračunu treba pronaći ili osigurati sredstva za njegovu realizaciju. Ta sredstva možete namaknuti, odnosno uštedjeti povećanjem visine komunalne naknade ili preraspodjelom iznosa na postojećim stavkama proračuna ili kombinacijom jednog i drugog.

Povećanje komunalne naknade pojednostavljeno predstavlja direktnu naplatu od građana, ali taj ćete im novac vratiti kroz vrijednost i važnost projekta koji želite realizirati. Preraspodjela znači da ćete na nekim postojećim stavkama proračuna morati smanjiti izdatke kako biste ta sredstva prebacili na projekt koji smatrate važnim i želite uvrstiti u proračun. No, na cijelom tom putu bit će i opasnosti. Alarmi na koje ćete nailaziti, predstavljaju žrtvovanja za cilj koji želite postići. Razmislite na što ste spremni, a na što ne.

Prihodi u proračunu predstavljaju iznose za koje je planirano da će u godini dana stići na račun Grada, međutim ne postoje garancije da će se svi prihodi proračuna koji su planirani stvarno i ostvariti. Na to utječe niz parametara: od makroekonomskog stanja u državi, preko stope nezaposlenosti, do izmjena pojedinih zakona koji utječu na prihode grada, a koji se, budući da su u nadležnosti Vlade i Sabora, ne mogu na razini grada unaprijed planirati. Vrste prihoda (i rashoda) klasificirane su posebnim Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama (NN 26/2010.) i njegovim izmjenama (NN 120/2013)
Kao s proračunskim prihodima, slično je i s proračunskim rashodima - proračun predstavlja plan isplate sredstava s računa Grada raznim korisnicima proračuna, neovisno radi li se o direktnim isplatama građanima ili isplatama raznim udrugama, poduzetnicima i slično. Jasno je da su planirane isplate u tijeku godine u uskoj vezi s pristizanjem planiranih prihoda. Zato rebalansi proračuna u tijeku godine najčešće predstavljaju smanjenje planiranih isplata i izdataka ukoliko se utvrdi da prihodi ne pristižu kako je planirano ili preraspodjele izdataka ovisno o fazama realizacije pojedinih projekata.
Iako su prihodi od poreza i prireza na dohodak planirani u većem iznosu u odnosu na 2015. godinu, oni su i dalje značajno manji u odnosu na iste prihode koje je Grad Rijeka imao prije stupanja na snagu Izmjena i dopuna zakona o porezu na dohodak i Izmjena i dopuna zakona o financiranju koji je stupio na snagu 01. 01. 2015.

Slijedom navedenih zakonskih izmjena, procijenjeno je da će doći do značajnog smanjenja poreznih prihoda za Grad Rijeku, te je u Proračunu za 2015. godinu povećana stope prireza porezu na dohodak sa 12% na 15%.

Da Grad Rijeka nije povećao prirez sa 12% na 15%, manjak prihoda od poreza i prireza na dohodak  bio bi umanjen za dodatnih 10,0 milijuna kuna u 2015.

U cilju ispunjenja svih programa koje Grad provodi kako bi osigurao kvalitetnije usluge građanima u svim segmentima - od komunalnih usluga, socijalnog programa, dječjih vrtića, subvencija, javnih potreba u kulturi i sportu, gradnje POS-ovim stanova i dr. odlučeno je da se prirez ove godine neće smanjivati .
Grad Rijeka izdao je u periodu 2006.-2008. godine municipalne obveznice u ukupnom iznosu od 24,57 milijuna EUR za financiranje izgradnje Komplekas bazena na Kantridi uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 4,125%.

Prva otplata je počela u siječnju 2010. godine s isplatom u visini 5% glavnice, a od siječnja 2014. godine isplaćuje se glavnica u visini 10% glavnice sve do završetka otplate u srpnju 2016. godine.

Unatoč krizi, nepovoljnoj gospodarskoj situaciji te smanjenju prihoda, Grad Rijeka je sve ove godine uredno i na vrijeme izvršavao sve svoje obveze prema ulagačima, kako onim institucionalnim, tako i građanima koji su kupnjom obveznica dali podršku Gradu u izgradnji ovog kapitalnog sportskog objekta.
Proračun je kao službeni dokument puno kompleksniji. Cjeloviti proračun možete pogledati na stranici Grada.
Navedeni projekti su izabrani prema najčešćim upitima i interesu građana i njihova cijena navedena u ovoj igri je okvirna i bazira se na prosječnim cijenama sličnih projekata realiziranih u RH ili u Rijeci.
60 milijuna kuna je vrijednost najskupljeg predloženog projekta i u ovoj igri predstavlja najveći iznos koji možete pokušati "uštedjeti" preraspodjelom sredstava iz proračunskih stavki.
Visina komunalne naknade propisana je uredbom o čemu više možete doznati na stranici Grada.
Upozorenja u obliku alarma podsjećaju vas na važnost stavki koje dokidate, odnosno upozoravaju vas na opasnosti koje se kriju iza smanjivanja sredstava za pojedina područja.