Proračun Grada Rijeke za 2018. godinu iznosi iznosi 1.063.780.337 kuna, što predstavlja povećanje za oko 12 % u odnosu na iznos proračuna za 2017. godinu.

Riječ je u najvećem dijelu o projektima ulaganja u kulturu, točnije u kulturne objekte.
Tako će se ove ali i idućih projekcijskih godina raditi na projektima Revitalizacije kompleksa Benčić – Ciglena zgrada i T-objekt preuredit će se u Gradsku knjižnicu odnosno Dječju kuću, potom na projektu Uređenja javnih površina i pripadajuće infrastrukture unutar kompleksa Benčić, također i na projektima energetske obnove vrtića i škola te Muzeja Grada Rijeke.

A u obnove objekata u kulturi svakako spada i projekt Turističke valorizacije reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine u okviru kojeg će se urediti Palača šećerane u Benčiću i Brod Galeb, oboje kao prostori Muzeja Grada Rijeke.

Od ulaganja u objekte kulture svakako treba još spomenuti i uređenje dijela Trsatske gradine u sklopu EU projekta Putevima Frankopana, svakako i sanaciju te obnovu zgrade HNK Ivana pl. Zajca, sanaciju zida na Klobučarićevvom trgu, uređenje RiHuba kao informativno-kulturnog centra u okviru EPK projekta, sanaciju gledališta u HKD-u na Sušaku i sl.

Proračun za 2018. svakako odražava pripreme Rijeke za 2020. godinu kada grad nosi titulu Europske prijestolnice kulture, zahvaljujući čemu se u pripremanje programa, ali i u infrastrukturnu izgradnju ulažu značajna sredstva, velikim dijelom osigurana kroz prijave na natječaje EU fondova.

Također novi proračunski korisnik, Agencija za društveno-poticanu stanogradnju Grada Rijeke iskazuje značajne primitke od zaduženja vezano za izgradnju stanova po modelu društveno poticane stanogradnje.

Valja također podsjetiti da su Upute Ministarstva financija za izradu proračuna jedinica lokalne samouprave još prije dvije godine donijele značajne metodološke promjene u izradi proračuna za one lokalne jedinice koje imaju proračunske korisnike, kao što je i Grad Rijeka.

Naime, do te godine su u proračunu Grada iskazivani samo proračunski prihodi Grada Rijeke i rashodi svega onoga što se financira iz proračunskih prihoda Grada, a u prošlogodišnjem proračunu, kao i godinu dana ranijem, iskazani su vlastiti i namjenski prihodi kao i rashodi proračunskih korisnika Grada Rijeke, a to su: Dječji vrtić, Dom mladih, 24 osnovne škole, Dječji dom Tić, Gradska knjižnica, Muzej Grada, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, HNK Ivana pl. Zajca, Gradsko kazalište lutaka, Art kino, Javna vatrogasna postrojba, 34 mjesna odbora, 9 vijeća nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina, Psihijatrijska bolnica Lopača i Centar za profesionalnu rehabilitaciju Rijeka. Ove godine u Proračun su uključeni i novi proračunski korisnici Centar za autizam Rijeka, Hrvatski kulturni dom na Sušaku i Agencija za društveno-poticanu stanogradnju Grada Rijeke.

 

O igri proračunavanja

Igra pred vama ima edukativni karakter i u njoj ćete vidjeti na koje su sve stavke raspoređeni proračunski izdaci u 2017. godini, kakva je njihova struktura i što pojedine stavke znače. Drugim riječima, u pojednostavljenom prikazu donosimo vam popis i opis različitih područja i djelatnosti koje se financiraju iz proračuna Grada Rijeke.

S popisa projekata kojih nema u ovogodišnjem proračunu ili se u njemu nalaze tek djelomično s manjim iznosima, vi ćete, u prvom koraku igre, odabrati one koji su po vama najvažniji (do iznosa od 60 milijuna kuna). Za svaki odabrani projekt u proračunu treba pronaći ili osigurati sredstva za njegovu realizaciju. Ta sredstva možete namaknuti, odnosno uštedjeti povećanjem visine komunalne naknade ili preraspodjelom iznosa na postojećim stavkama proračuna ili kombinacijom jednog i drugog.

Povećanje komunalne naknade pojednostavljeno predstavlja direktnu naplatu od građana, ali taj ćete im novac vratiti kroz vrijednost i važnost projekta koji želite realizirati. Preraspodjela znači da ćete na nekim postojećim stavkama proračuna morati smanjiti izdatke kako biste ta sredstva prebacili na projekt koji smatrate važnim i želite uvrstiti u proračun. No, na cijelom tom putu bit će i opasnosti. Alarmi na koje ćete nailaziti, predstavljaju žrtvovanja za cilj koji želite postići. Razmislite na što ste spremni, a na što ne.

Prihodi u proračunu predstavljaju iznose za koje je planirano da će u godini dana stići na račun Grada, međutim ne postoje garancije da će se svi prihodi proračuna koji su planirani stvarno i ostvariti. Na to utječe niz parametara: od makroekonomskog stanja u državi, preko stope nezaposlenosti, do izmjena pojedinih zakona koji utječu na prihode grada, a koji se, budući da su u nadležnosti Vlade i Sabora, ne mogu na razini grada unaprijed planirati. Vrste prihoda (i rashoda) klasificirane su posebnim Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama (NN 26/2010.) i njegovim izmjenama (NN 120/2013)
Kao s proračunskim prihodima, slično je i s proračunskim rashodima - proračun predstavlja plan isplate sredstava s računa Grada raznim korisnicima proračuna, neovisno radi li se o direktnim isplatama građanima ili isplatama raznim udrugama, poduzetnicima i slično. Jasno je da su planirane isplate u tijeku godine u uskoj vezi s pristizanjem planiranih prihoda. Zato rebalansi proračuna u tijeku godine najčešće predstavljaju smanjenje planiranih isplata i izdataka ukoliko se utvrdi da prihodi ne pristižu kako je planirano ili preraspodjele izdataka ovisno o fazama realizacije pojedinih projekata.
Iako su prihodi od poreza i prireza na dohodak planirani u većem iznosu u odnosu na 2015. godinu, oni su i dalje značajno manji u odnosu na iste prihode koje je Grad Rijeka imao prije stupanja na snagu Izmjena i dopuna zakona o porezu na dohodak i Izmjena i dopuna zakona o financiranju koji je stupio na snagu 01. 01. 2015.

Slijedom navedenih zakonskih izmjena, procijenjeno je da će doći do značajnog smanjenja poreznih prihoda za Grad Rijeku, te je u Proračunu za 2015. godinu povećana stope prireza porezu na dohodak sa 12% na 15%.

Da Grad Rijeka nije povećao prirez sa 12% na 15%, manjak prihoda od poreza i prireza na dohodak  bio bi umanjen za dodatnih 10,0 milijuna kuna u 2015..

U cilju ispunjenja svih programa koje Grad provodi kako bi osigurao kvalitetnije usluge građanima u svim segmentima - od komunalnih usluga, socijalnog programa, dječjih vrtića, subvencija, javnih potreba u kulturi i sportu, gradnje POS-ovim stanova i dr. odlučeno je da se prirez ove godine neće smanjivati .
Grad Rijeka izdao je u periodu 2006.-2008. godine municipalne obveznice u ukupnom iznosu od 24,57 milijuna EUR za financiranje izgradnje Komplekas bazena na Kantridi uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 4,125%.

Prva otplata je počela u siječnju 2010. godine s isplatom u visini 5% glavnice, a od siječnja 2014. godine isplaćuje se glavnica u visini 10% glavnice sve do završetka otplate u srpnju 2016. godine.

Unatoč krizi, nepovoljnoj gospodarskoj situaciji te smanjenju prihoda, Grad Rijeka je sve ove godine uredno i na vrijeme izvršavao sve svoje obveze prema ulagačima, kako onim institucionalnim, tako i građanima koji su kupnjom obveznica dali podršku Gradu u izgradnji ovog kapitalnog sportskog objekta.
Proračun je kao službeni dokument puno kompleksniji. Cjeloviti proračun možete pogledati u PDF dokumentu.
Navedeni projekti su izabrani prema najčešćim upitima i interesu građana i njihova cijena navedena u ovoj igri je okvirna i bazira se na prosječnim cijenama sličnih projekata realiziranih u RH ili u Rijeci.
60 milijuna kuna je vrijednost najskupljeg predloženog projekta i u ovoj igri predstavlja najveći iznos koji možete pokušati "uštedjeti" preraspodjelom sredstava iz proračunskih stavki.
Visina komunalne naknade propisana je uredbom o čemu više možete doznati na www.rijeka.hr/KomunalnaNaknada01.
Upozorenja u obliku alarma podsjećaju vas na važnost stavki koje dokidate, odnosno upozoravaju vas na opasnosti koje se kriju iza smanjivanja sredstava za pojedina područja.