Proračun Grada Rijeke za 2016. godinu iznosi 890,8 milijuna kuna što predstavlja povećanje za 19,2% ili 143,3 milijuna kuna u odnosu na iznos Proračuna za 2015. godinu.

Razlog ovako značajnog povećanja proračuna u odnosu na prethodnu godinu rezultat je ovogodišnjih uputa Ministarstva financija koje su donijele značajne metodološke promjene u izradi proračuna za one lokalne jedinice koje imaju proračunske korisnike, kao što je i Grad Rijeka. Do ove godine su u proračunu Grada iskazivani samo proračunski prihodi Grada Rijeke i rashodi svega onoga što se financira iz proračunskih prihoda Grada Rijeke.

Naime, u Proračunu za 2016. godinu po prvi puta su iskazani vlastiti i namjenski prihodi, te rashodi svih 80 proračunskih korisnika Grada Rijeke, a to su: Dječji vrtić, Dom mladih, 24 osnovne škole, Dječji dom Tić, Gradska knjižnica, Muzej Grada, MMSU, HNK Ivana pl. Zajca, Gradsko kazalište lutaka, Art kino, Javna vatrogasna postrojba, 34 mjesna odbora, 9 vijeća nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina.

Ukupni prihodi proračunskih korisnika sadrže – osim proračunskih sredstava – i njihove vlastite i namjenske prihode. Riječ je o prihodima od njihovih osnovnih djelatnosti kao što su, primjerice ulaznice, članarine, prihod od roditelja u školama i vrtiću, vlastiti prihodi koje proračunski korisnici ostvare obavljanjem nekih dopunskih djelatnosti kao što je primjerice iznajmljivanje prostora, zatim od pomoći koje dobiju od drugih proračuna i od donacija, ukoliko ih ostvare.

Kad bi se izuzeli izvanproračunski prihodi i rashodi u iznosu 91,6 mil. kuna, proračun za 2016. iznosio bi 799,2 mil. kuna. Usporedbom s rebalansom 2015. koji iznosi 747,5 mil.kn., proračun za 2016. je porastao za cca 51,7 mil. kuna ili 7%.

Uoči donošenja ovogodišnjeg proračuna, bilo je puno rasprava o iznosu prireza i o zaduženju Grada Rijeke izdavanjem obveznica.

No, svako vraćanje prireza na stopu od 12% u narednim godinama (2016. -2018.) značilo bi da se pri izradi plana proračuna za naredne godine dodatno moraju smanjiti prihodi (a sukladno tome i rashodi) za navedeni iznos. A što se tiče gradskih obveznica, Grad Rijeka je sve ove godine uredno i na vrijeme izvršavao sve svoje obveze temeljem izdanja obveznica kojima su izgrađeni Bazeni Kantrida, a ove godine u srpnju uspješno se zatvara ciklus izdanja municipalnih obveznica Grada Rijeke koji je trajao punih 10 godina.

 

O igri proračunavanja

Igra pred vama ima edukativni karakter i u njoj ćete vidjeti na koje su sve stavke raspoređeni proračunski izdaci u 2016. godini, kakva je njihova struktura i što pojedine stavke znače. Drugim riječima, u pojednostavljenom prikazu donosimo vam popis i opis različitih područja i djelatnosti koje se financiraju iz proračuna Grada Rijeke.

S popisa projekata kojih nema u ovogodišnjem proračunu ili se u njemu nalaze tek djelomično s manjim iznosima, vi ćete, u prvom koraku igre, odabrati one koji su po vama najvažniji (do iznosa od 60 milijuna kuna). Za svaki odabrani projekt u proračunu treba pronaći ili osigurati sredstva za njegovu realizaciju. Ta sredstva možete namaknuti, odnosno uštedjeti povećanjem visine komunalne naknade ili preraspodjelom iznosa na postojećim stavkama proračuna ili kombinacijom jednog i drugog.

Povećanje komunalne naknade pojednostavljeno predstavlja direktnu naplatu od građana, ali taj ćete im novac vratiti kroz vrijednost i važnost projekta koji želite realizirati. Preraspodjela znači da ćete na nekim postojećim stavkama proračuna morati smanjiti izdatke kako biste ta sredstva prebacili na projekt koji smatrate važnim i želite uvrstiti u proračun. No, na cijelom tom putu bit će i opasnosti. Alarmi na koje ćete nailaziti, predstavljaju žrtvovanja za cilj koji želite postići. Razmislite na što ste spremni, a na što ne.

Proračun je osnovni financijski dokument Grada u kojem su prikazani svi planirani prihodi i izdaci Grada i odnosi se na razdoblje od 12 mjeseci - od 1. siječnja do 31. prosinca tekuće godine, a njegov izgled i sadržaj definirani su zakonima i pravilnicima te međunarodnim računovodstvenim standardima. Također, proračun se izrađuje i na temelju uputa ministra financija. Za razliku od državnog proračuna, koji može planirati da će više potrošiti nego zaraditi (može planirati deficit), proračun grada mora biti uravnotežen, tj. mora se unaprijed planirati tako da ukupni rashodi proračuna ne budu veći od ukupnih prihoda.
Prihodi u proračunu predstavljaju iznose za koje je planirano da će u godini dana stići na račun Grada, međutim ne postoje garancije da će se svi prihodi proračuna koji su planirani stvarno i ostvariti. Na to utječe niz parametara: od makroekonomskog stanja u državi, preko stope nezaposlenosti, do izmjena pojedinih zakona koji utječu na prihode grada, a koji se, budući da su u nadležnosti Vlade i Sabora, ne mogu na razini grada unaprijed planirati. Vrste prihoda (i rashoda) klasificirane su posebnim pravilnikom.
Kao s proračunskim prihodima, slično je i s proračunskim rashodima - proračun predstavlja plan isplate sredstava s računa Grada raznim korisnicima proračuna, neovisno radi li se o direktnim isplatama građanima ili isplatama raznim udrugama, poduzetnicima i slično. Jasno je da su planirane isplate u tijeku godine u uskoj vezi s pristizanjem planiranih prihoda. Zato rebalansi proračuna u tijeku godine najčešće predstavljaju smanjenje planiranih isplata i izdataka ukoliko se utvrdi da prihodi ne pristižu kako je planirano ili preraspodjele izdataka ovisno o fazama realizacije pojedinih projekata.
Iako su prihodi od poreza i prireza na dohodak planirani u većem iznosu u odnosu na 2015. godinu, oni su i dalje značajno manji u odnosu na iste prihode koje je Grad Rijeka imao prije stupanja na snagu Izmjena i dopuna zakona o porezu na dohodak i Izmjena i dopuna zakona o financiranju koji je stupio na snagu 01. 01. 2015.

Slijedom navedenih zakonskih izmjena, procijenjeno je da će doći do značajnog smanjenja poreznih prihoda za Grad Rijeku, te je u Proračunu za 2015. godinu povećana stope prireza porezu na dohodak sa 12% na 15%.

Da Grad Rijeka nije povećao prirez sa 12% na 15%, manjak prihoda od poreza i prireza na dohodak  bio bi umanjen za dodatnih 10,0 milijuna kuna u 2015..

U cilju ispunjenja svih programa koje Grad provodi kako bi osigurao kvalitetnije usluge građanima u svim segmentima - od komunalnih usluga, socijalnog programa, dječjih vrtića, subvencija, javnih potreba u kulturi i sportu, gradnje POS-ovim stanova i dr. odlučeno je da se prirez ove godine neće smanjivati .
Grad Rijeka izdao je u periodu 2006.-2008. godine municipalne obveznice u ukupnom iznosu od 24,57 milijuna EUR za financiranje izgradnje Komplekas bazena na Kantridi uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 4,125%.

Prva otplata je počela u siječnju 2010. godine s isplatom u visini 5% glavnice, a od siječnja 2014. godine isplaćuje se glavnica u visini 10% glavnice sve do završetka otplate u srpnju 2016. godine.

Unatoč krizi, nepovoljnoj gospodarskoj situaciji te smanjenju prihoda, Grad Rijeka je sve ove godine uredno i na vrijeme izvršavao sve svoje obveze prema ulagačima, kako onim institucionalnim, tako i građanima koji su kupnjom obveznica dali podršku Gradu u izgradnji ovog kapitalnog sportskog objekta.
Proračun je kao službeni dokument puno kompleksniji. Cjeloviti proračun možete pogledati u PDF dokumentu.
Navedeni projekti su izabrani prema najčešćim upitima i interesu građana i njihova cijena navedena u ovoj igri je okvirna i bazira se na prosječnim cijenama sličnih projekata realiziranih u RH ili u Rijeci.
60 milijuna kuna je vrijednost najskupljeg predloženog projekta i u ovoj igri predstavlja najveći iznos koji možete pokušati "uštedjeti" preraspodjelom sredstava iz proračunskih stavki.
Visina komunalne naknade propisana je uredbom o čemu više možete doznati na www.rijeka.hr/KomunalnaNaknada01.
Upozorenja u obliku alarma podsjećaju vas na važnost stavki koje dokidate, odnosno upozoravaju vas na opasnosti koje se kriju iza smanjivanja sredstava za pojedina područja.