Riječki proračun u još je jednoj kriznoj godini u kojoj bilježi smanjenje prihoda i rashoda.

Nakon očekivano teške 2013. godine, s oprezom je planiran proračun za 2014. godinu, te je on u nešto manji od izvornog proračuna od prošle godine. Naime, prošle godine ukupni izvorni proračun iznosio je 834,6 milijuna kuna, a ovogodišnji iznosi 819,8 milijuna kuna. Međutim, temeljem nove Strategije razvoja Grada Rijeke za razdoblje od 2014. do 2020. godine, ali i temeljem rezultata ove edukativne proračunske igre, koja je uzeta u obzir prilikom planiranja proračuna za 2014., neki izdaci nisu se smanjivali u odnosu na prošlu godinu, a na nekim stavkama iznosi su se i povećali. Zbog krize u kojoj se još uvijek nalazi država, nužne su bile uštede u proračunu za 2014. godinu, kao što su bile i u protekle četiri krizne godine. Naime i sami građani su prepoznali niz projekata koji se mogu okarakterizirati kao nadgradnja standarda življenja u Gradu, te su kroz sudjelovanje u igri, prema vlastitom mišljenju zbog krize pokazali da su spremni odreći se dijela sredstava iz ovih stavki, prebacujući ih u neke druge projekte poput izgradnje socijalnih stanova i sl. Tekuće obveze Grada po kreditima, zajmovima i sl. ni ne mogu se smanjivati jer su to obveze koje zakonski treba podmirivati po potpisanim ugovorima. Igrači igre Proračun(ajme) tu su činjenicu shvatili i uvažili, pa ni na toj stavci nisu značajno smanjivali sredstva. Također valja podsjetiti da je bivša Vlada promjenama poreznih zakona bitno smanjila prihode lokalnih proračuna, no Vlada formirana krajem 2011. najavila snažniju decentralizaciju i partnerski odnos s lokalnom samoupravom, što se i potvrdilo u 2012. godini kada su zbog povećanja neoporezivog dijela plaća građana, manjak koji bi imale lokalne samouprave zbog toga nadomjestili povećanjem udjela u porezu na dohodak, pa su tako porezni prihodi rasli i u 2013. godini, a planira se njihov rast i u 2014.
Ulazimo u 2014. godinu s blagim optimizmom, ali i realni da zbog čitavog okruženja u kojem se nalazimo ne možemo očekivati značajnije promjene u ovoj godini, uz pogled na 2015. koju treba gledati s puno više optimizma.

O igri proračunavanja

Igra pred vama ima edukativni karakter i u njoj ćete vidjeti na koje su sve stavke raspoređeni proračunski izdaci u 2014. godini, kakva je njihova struktura i što pojedine stavke znače. Drugim riječima, u pojednostavljenom prikazu donosimo vam popis i opis različitih područja i djelatnosti koje se financiraju iz proračuna Grada Rijeke.
S popisa projekata kojih nema u ovogodišnjem proračunu ili se u njemu nalaze tek djelomično s manjim iznosima, vi ćete, u prvom koraku igre, odabrati one koji su po vama najvažniji (do iznosa od 60 milijuna kuna). Za svaki odabrani projekt u proračunu treba pronaći ili osigurati sredstva za njegovu realizaciju. Ta sredstva možete namaknuti, odnosno uštedjeti povećanjem visine prireza i visine komunalne naknade ili preraspodjelom iznosa na postojećim stavkama proračuna ili kombinacijom jednog i drugog.
Povećanje prireza i komunalne naknade pojednostavljeno predstavlja direktnu naplatu od građana, ali taj ćete im novac vratiti kroz vrijednost i važnost projekta koji želite realizirati. Preraspodjela znači da ćete na nekim postojećim stavkama proračuna morati smanjiti izdatke kako biste ta sredstva prebacili na projekt koji smatrate važnim i želite uvrstiti u proračun. No, na cijelom tom putu bit će i opasnosti. Alarmi na koje ćete nailaziti, predstavljaju žrtvovanja za cilj koji želite postići. Razmislite na što ste spremni, a na što ne.

Proračun je osnovni financijski dokument Grada u kojem su prikazani svi planirani prihodi i izdaci Grada i odnosi se na razdoblje od 12 mjeseci - od 1. siječnja do 31. prosinca tekuće godine, a njegov izgled i sadržaj definirani su zakonima i pravilnicima te međunarodnim računovodstvenim standardima. Također, proračun se izrađuje i na temelju uputa ministra financija. Planirani proračun Grada Rijeke za 2013. godinu iznosi 834,6 milijuna kuna. Za razliku od državnog proračuna, koji može planirati da će više potrošiti nego zaraditi (može planirati deficit), proračun grada mora biti uravnotežen, tj. mora se unaprijed planirati tako da ukupni rashodi proračuna ne budu veći od ukupnih prihoda.
Prihodi prikazani u proračunu predstavljaju iznose za koje je planirano da će u godini dana stići na račun Grada, međutim ne postoje garancije da će se svi prihodi proračuna koji su planirani stvarno i ostvariti. Na to utječe niz parametara: od makroekonomskog stanja u državi, preko stope nezaposlenosti, do izmjena pojedinih zakona koji utječu na prihode grada, a koji se, budući da su u nadležnosti Vlade i Sabora, ne mogu na razini grada unaprijed planirati. Vrste prihoda (i rashoda) klasificirane su posebnim pravilnikom.
Kao s proračunskim prihodima, slično je i s proračunskim rashodima - proračun predstavlja plan isplate sredstava s računa Grada raznim korisnicima proračuna, neovisno radi li se o direktnim isplatama građanima ili isplatama raznim udrugama, poduzetnicima i slično. Jasno je da su planirane isplate u tijeku godine u uskoj vezi s pristizanjem planiranih prihoda. Zato rebalansi proračuna u tijeku godine najčešće predstavljaju smanjenje planiranih isplata i izdataka ukoliko se utvrdi da prihodi ne pristižu kako je planirano ili preraspodjele izdataka ovisno o fazama realizacije pojedinih projekata.
Prirez i komunalna naknada predstavljaju jedina dva prihoda koje Grad može izravno svojom odlukom povećati. Na sve ostale prihode proračuna Grad nema 100%-tni utjecaj jer oni ovise ili o kretanjima na tržištu ili o odlukama Vlade RH.
Proračun je kao službeni dokument puno kompleksniji. Cjeloviti proračun možete pogledati u PDF dokumentu.
Navedeni projekti su izabrani prema najčešćim upitima i interesu građana i njihova cijena navedena u ovoj igri je okvirna i bazira se na prosječnim cijenama sličnih projekata realiziranih u RH ili u Rijeci.
60 milijuna kuna je vrijednost najskupljeg predloženog projekta i u ovoj igri predstavlja najveći iznos koji možete pokušati "uštedjeti" preraspodjelom sredstava iz proračunskih stavki.
Prirez u gradu veličine Rijeke maksimalno može iznositi 15%. Od 2011. godine prirez u Rijeci iznosi 12% nakon što se od 1993. nije podizao s 6,25%. Prirez predstavlja porez porezu na dohodak. Dakle, ne odnosi se na cjelokupnu plaću, nego se računa kao postotak iznosa poreza na dohodak.
Visina komunalne naknade propisana je uredbom o čemu više možete doznati na www.rijeka.hr/KomunalnaNaknada01.
Upozorenja u obliku alarma podsjećaju vas na važnost stavki koje dokidate, odnosno upozoravaju vas na opasnosti koje se kriju iza smanjivanja sredstava za pojedina područja.